Stambeni krediti

09. Septembar 2011.

Rata za kredite u švajcarcima zavisi od kursa evra

Izvor : Politika | Autor : J. Rabrenović | 08.09.2011

 

Ukoliko evrozona brzo izađe iz krize,bankari očekuju da će franak nastaviti da slabi prema evru, a time i našim dužnicima olakša teret

Centralna banka Švajcarske devalvacijom svoje monete pomogla je i ovdašnjim dužnicima zaduženim u toj valuti. Posle njene odluke da utvrdi minimalni kurs švajcarskog franaka na nivou od 1,20 franaka za evro, i njihove obaveze su manje nego što su bile.

Valuta države s Alpa neće moći da ide, mereno prema evru, preko tog nivoa, ali će moći da izgubi još koji promil na vrednosti. Krajnji bilans dugovanja za naše dužnike, međutim, ne zavisi samo od švajcarca, već i od vrednosti dinara. Ukoliko domaća valuta nastavi da slabi, kao što je, uostalom, činila svih ovih godina, pitanje je koliko će koristi biti od devalvacije švajcarca.

Na ovu činjenicu dužnicima ukazuju i bankari.

U EFG Eurobanci kažu da će odluka Centralne banke Švajcarske da ne dozvoli porast kursa frankaiznad 1,2 za jedan evro,svakako doneti ralaksaciju klijentima korisnicima stambenih kredita s obzirom na to da naša privreda posluje u evrozoni.

– Međutim to ne znači da će im nadalje biti fiksiran kurs pošto su svi krediti indeksirani u švajcarcima, a plaćaju se u dinarima,tako da konkretan kurs po kome će klijent vraćati ratu zavisi i od kursa evra, odnosno frankaprema dinaru – navode u EFG Eurobanci .

Nenad Lučić, ekspert za razvoj proizvoda Folksbanke, kaže da fiksiranje kursa Centralne banke Švajcarske predstavlja konkretnu meru za domaću upotrebu, ali će indirektno uticati i na kretanje kursa dinara u odnosu na švajcarac, odnosno odraziće se pozitivno na mesečne obaveze u ovoj valuti.

– Samo dan nakon objave, srednji kurs švajcarca pao je sa prekjučerašnjih 92 na jučerašnjih 84 dinara. Očekujemo da će mesečne rate biti niže za oko 10 odsto nego što je to bio slučaj pre pomenute mere – kaže Lučić, dodajući da kamatne stope za već odobrene kredite u švajcarcima nisu rasle u protekle tri godine, već su, naprotiv, uglavnom stagnirale ili padale u toku otplate kredita, što je uslovljeno smanjenjem vrednosti libora. U zavisnosti u kom periodu su odobravani zajmovi i kolika je bila ugovorena kamatna stopa, odnosno njen fiksni deo, raspon kamatnih stopa kreće se od četiri do šest odsto godišnje.

Po njemu, očekivano postepeno slabljenje švajcarca smanjiće iznos mesečne rate za kredite indeksirane u ovoj valuti, ali je još uvek rano govoriti o eventualnim smanjenjima marži. U ovom momentu to bi bilo veoma neracionalno i neopravdano, imajući u vidu stalne rizike.

Dinarske rate za kredite indeksirane u švajcarskim francima u proseku biće niže za sedam, osam odsto u odnosu na iznos rate u avgustu mesecu, smatraju u Inteza banci.

– Iako je nezahvalno prognozirati dalje kretanje kursa švajcarskog franka, izvesno je da će švajcarska centralna banka nastojati da zadrži njegov odnos prema evru na minimalnih 1,2 franka za evro. Kratkoročno posmatrano očekujemo da se odnos evra i švajcarske valute stabilizuje na ovom nivou, a da li će dugoročno doći do njegovog daljeg slabljenja u najvećoj meri zavisi od budućih dešavanja u evrozoni. Ukoliko se brzo izađe iz krize, očekuje se da će franak nastaviti da slabi prema evru – navode u Inteza banci.

U Unikredit banci kažu da je odluka Švajcarske centralne banke da kurs franka devalvira na 1,20 za evro, pozitivna za sve građane koji otplaćuju kredite indeksirane u ovoj valuti.

– Podsećanja radi, samo pre mesec i po dana vrednost evra i švajcarca je bila izjednačena. Upravo kako bi sprečila dalje ugrožavanje svoje privrede, njihova centralna banka preduzela je mere kako bi zaustavila jačanje franka. Najpre je referentna kamatna stopa, a to je libor, oborena na nulu, povećavana je količina novčane mase u opticaju, a kurs je devalviran. Zapravo ova poslednja mera će jedina imati trenutno vidljiv i ujedno veoma značajan efekat na kućni budžet građana koji su se zadužili u švajcarcima – smatraju u Unikredit banci.

 

[Politika]

 


Komentari: 0 Pogledajte komentare | Posalji komentar

arhiva