Zelena gradnja i ekologija
07. Novembar 2011.
Pepeo bi trebalo više da koristiti u Srbiji
RTV | 07.11.2011.
Leteći pepeo koji nastaje sagorevanjem uglja u termoelektranama, minimalno se koristi u Srbiji, budući da se od šest miliona tona, koliko se godišnje proizvede, koristi samo 2,7% i to industriji cementa.
Na Srebrnom jezeru, na seminaru za novinare o zaštiti životne sredine u organizaciji EPS-a rečeno je da je procenjeno da bi korišćenjem letećeg pepela izgradnja autoputeva bila od 30 do 80% jeftinija u odnosu na upotrebu konvencionalnih sredstava. Naglašeno je da bi država Srbija, kao vlasnik EPS, mogla da donese odluku da pepeo za potrebe izgradnje puteva u zemlji bude besplatan.
Procenjuje se da bi pepeo i u cementnoj industriji u Srbiji mogao više da se koristi i to od oko 600.000 do 800.000 t godišnje, što je oko 10 do 12% ukupne količine koja se godišnje proizvede u zemlji, rekao je Gavrić i naveo da cementare plaćaju EPS od 10 do 20 €/tonu tog pepela.
Prihodi koji bi se ostvarili od prodaje pepela, ali i gipsa koji bi nastajao kao rezultat rada postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova iz termoelektrana u sastavu EPS, bili bi upotrebljavani isključivo za zaštitu životne sredine, ističe Gavrić i podseća da EPS sada ima najsavremeniju deponiju u Kostolcu za odlaganje pepela i šljake.
Leteći pepeo i drugi proizvodi od sagorevanja uglja u termoelektranama mogu da se koriste, pored izgradnje i rehabilitacije puteva, i za proizvodnju cementa, betona, keramike, opeke, veziva i maltera na bazi pepela, a moguće je koristiti elektrofilterski pepeo u kozmetičkoj i hemijskoj industriji.
Pepeo je korišćen za izgradnju nekih od najpoznatijih objekata i građevina širom sveta, kao što su tornjevi Kastor i Poluks u Frankfurtu u Nemačkoj, most East bridge u Danskoj, za Burj Dubai, međunarodni rečni terminal Norfolk u SAD, rečne brane u Francuskoj i Grčkoj i niz drugih objekata.
[RTV]
Komentari: 0 Pogledajte komentare | Posalji komentar





